O roditeljima Muhammeda s.a.v.s. imamo jako malo informacija iz više razloga.
Kao prvo, oboje su živjeli vrlo kratko. Oboje su umrli, najvjerovatnije, u svojim ranim dvadesetim.
Drugo, oboje su umrli prije nego što je Poslanik s.a.v.s. postao Poslanik.
Treće, kada je Poslanik s.a.v.s. dobio objavu, oni su već bili mrtvi 30-40 godina. Kada je islam postao jak i stabilan, niko se nije sjećao tih prošlih dana.
Mekanski period trajao je 53 godine, 40 prije objave i 13 sa objavom.
Medinski period trajao je 10 godina.
Ako bi historiju Meke i Medine uporedili, pisana historija Medine bi bila makar tri puta veća od historije Meke, iako je mekanski period puno duži.
Kada je islam postao jak i zajednica se stabilizirala, narod je imao vremena, mogao je pisati, sjećati se, dok su muslimani u Meki bili zlostavljani i mučeni, nije bilo vremena za historiju. Ako nisu zapisane informacije o životu Poslanika s.a.v.s. iz tog perioda, šta onda možemo očekivati za informacije o životu njegovih roditelja?!
Informacije koje imamo, ili su legende, ili priče za koje nismo sigurni da su istinite.
Abdullah, otac Poslanika s.a.v.s., kao što znamo, sin je Abdul-Muttaliba, kojeg je on trebao žrtvovati. Odmah nakon tog događaja, Abdul-Muttalib je odlučio oženiti Abdullaha. Prema neki predajama, bilo mu je 18 godina, a po nekim 20-25 godina. U svakom slučaju, bio je mladić.
Abdul-Muttalib izabrao je za njega kćerku vođe plemena Benu Zuhra, koje je bilo jedno od plemena Kurejšija. Zaprosio Aminu bint Vehab u ime Abdullaha. To se desilo u vremenu kada se sa karavanima kreće na put za Siriju. Vehab je prihvatio ponudu, pa su se vjenčali nekoliko dana prije polaska karavane. Kaže se da su zajedno proveli 4-5 dana.
Abdullah je nakon tih par dana provedenih sa Aminom otišao sa karavanom za Siriju.
Postoje i priče koje ne smeta spomenuti, iako za njih nemamo dokaze da su istinite.
Kažu da je Abdullah imao lice koje je svijetlilo nurom. Bio je lijep i zgodan mladić. Sve djevojke Kurejšija su se željele udati za njega. Dosta njih su mu na različite načine pokazivale svoju zainteresiranost. Odgovorio bi im da mora poštovati odluku oca. Kada je oženio Aminu, sve te djevojke prestale su se zanimati za njega. On se upitao, zašto? Odgovorile su mu da više ne posjeduje nur na licu, što bi značilo da se ta svjetlost prenijela na njegovog sina Muhammeda s.a.v.s., koji je već bio u utrobi majke Amine.
Na povratku iz Sirije, razbolio se. Njegova bolest usporila je karavan. Pri ulasku u Jesrib (Medina), rekao je karavani da nastavi put prema Meki, a da on ima familiju tu u plemenu Benu Nedžar, pa će ostati kod njih dok ne ozdravi.
Amina je s nestrpljenjem očekivala povratak karavane, da mužu prenese lijepu vijest da je trudna. Rečeno joj je da je bolestan, da je ostao u Jesribu i da će doći za par sedmica. Nažalost, naredna vijest je bila da je umro. Niko ne zna gdje je ukopan, tako da je Amina ostala vrlo mlada udovica.
Poslanik s.a.v.s. rođen je u poznatoj godini, Godini slona. Rečeno nam je da je rođen 12. rebiu-l-evvela. Ovo je najviše korišteni datum, iako naše prve knjige historije navode više različitih datuma. Ne postoji koncenzus među učenjacima kojeg datuma se Poslanik s.a.v.s. rodio.
Ono što sigurno znamo jeste ono što nam je Poslanik s.a.v.s. rekao.
U Sahih Muslim, čovjek je upitao Poslanika s.a.v.s.:
„Zašto postiš svaki ponedjeljak?“
Poslanik mu je odgovorio:
„To je dan u kome sam se rodio i to je dan u kome mi je došla Objava.“
Postoje i neke predaje koje spominju i godinu rođenja Muhammeda s.a.v.s.
Osman ibn Affan upitao je jednog od najstarijih Kurejšija, Kubasa ibn Ešjema, poslije smrti Poslanika s.a.v.s.:
„Ko je veći, (misleći na godine), ti ili Poslanik s.a.v.s.?“
Pa mu je odgovorio:
„Poslanik s.a.v.s. je veći, (misleći na poziciju), ali ja sam stariji. Poslanik je rođen u Godini slona. A ja se sjećam da me je majka, kao dječaka vodila da vidim ostatke tog događaja.“
Još jedan od ashaba, Suvejd ibn Gafla je upitan kada je rođen?
Pa je odgovorio:
„Ja i Poslanik s.a.v.s. smo rođeni iste godine, a to je bilo u Godini slona.“
Postoje još neke kombinacije da je Poslanik s.a.v.s. rođen 10 godina prije ili poslije, ali najviše učenjaka se slaže da je to bilo u Godini slona.
Već smo govorili da Arapi nisu imali klasični kalendar, nego su se događaji vezali za druge, veće događaje. Godina suše, Godina slona…, pa bi bilo, dvije godine prije ili poslije tog događaja, dok se ne desi neki novi veliki događaj. Tako se računalo sve dok Omer r.a. nije uveo lunarni hidžretski kalendar, koji mi i danas koristimo, dajući tim činom Arapima odlike nacije.
Ono u što smo sigurni jeste da se rodio u Godini slona i u ponedjeljak.
Precizirati kada je tačno bila Godina slona je teško. Ne postoje hronološki zapisi, ni neki zapisi iz Abesinije, ali povezujući činjenice, većina historičara kažu da je to bilo 570. godine kršćanske ere.
Kako izračunati mjesec i datum?
Ako pogledamo dvije nastarije knjige ikada napisane o Poslaniku s.a.v.s., naći ćemo različite informacije. Najpoznatija knjiga je Sira od Ibn Ishaka. On je umro 150. godine po hidžri. On kaže, bez lanca prenosilaca, da se Poslanik s.a.v.s. rodio 12. rebiu-l-evvela u Godini slona. Zbog ove informacije nam je jasno zašto se ovaj datum najviše koristi.
Između njega i Poslanika s.a.v.s. je oko 200 godina i nije nam dao podatke od koga je dobio tu informaciju.
Ako pogledamo drugu najstariju knjigu, Tabakatil ibn Sa'd, u njoj stoji da se Poslanik s.a.v.s. rodio u ponedjeljak i da je to bilo 10. rebiu-l-evvela. Neki kažu da se rodio 2. rebiu-l-evvela.
Ibn Abbas isto kaže da se rodio 10. rebiu-l-evvela.
Ibn Kesir, poznati historičar, u knjizi El-Bidaje ven-n-ihaje kaže:
„Većina učenjaka se slaže da je Poslanik s.a.v.s. rođen u rebiu-l-evvelu, ali postoje i drugačija mišljenja. Postoje i različita mišljenja o datumu rođenja. Jedna grupa kaže da je rođen 2. rebiu-l-evvela, kao što su Ebu Ma'šer Al-Sindi, Ibn ‘Abdul Barr, poznati učenjak iz Andalusije, zatim, Al-Vakili, jedan od najpoznatijih učenjaka ranog islama.“
Znači imamo tri jaka mišljenja da se Poslanik s.a.v.s. rodio 2. rebiu-l-evvela.
Ibn Kesir nastavlja:
„Imamo drugo mišljenje da se rodio 8. rebiu-l-evvela. To je mišljenje Ibn Hazema, poznatog učenjaka iz Andalusije, i poznatog imama Enesa ibn Malika, zatim, Ez-Zuhrija, poznatog pisca sire i Muhammeda ibn Džubejra ibn Mu'tima.
Treće mišljenje je da se rodio 10. rebiu-l-evvela. To tvrdi Ibn Asakir i Džafer Al-Sadik, jedan od potomaka Muhammeda s.a.v.s., koga šije smaraju jednim od 12 imama.
Četvrto mišljenje je da se rodio 12. rebiu-l-evvela, a to je mišljenje Ibn Ishaka.“
Ne postoji lanac prenosilaca. Ibn Kesir kaže da to jeste najrasprostranjenije mišljenje. Ovo mišljenje je bilo najzastupljenije u srednjovjekovnom islamu, a i u današnjem vremenu, dok je u ranom islamu bilo više opcija.
Postoje još i opcije da je Poslanik s.a.v.s. rođen 17. ili 22. rebiu-l-evvela. Postoji opcija da čak nije rođen u rebiu-l- evvelu, nego u ramazanu.
Da zaključimo, postoji preko deset različitih mišljenja u najranijim knjigama islama o tačnom datumu rođenja Muhammeda s.a.v.s. i nijedan nije potvrđen. Nijedan nema jake dokaze. Sve su samo mišljenja raznih učenjaka. I da budemo korektni, 12. rebiu-l-evvel ima naslabije dokaze. 2. 10. rebiu-l-evvel, prenose tabi'ni (druga generacija muslimana) i tabi tabi'ini (treća generacija muslimana), a 12. rebiu-l-evvel prenosi Ibn Ishak, koji je živio 200 godina poslije Poslanika s.a.v.s., bez lanca prenosilaca.
Ako je ovo tačno, zašto je onda 12. rebiu-l-evvel najpopularniji? Vrlo jednostavno je odgovoriti; zato što je to napisao Ibn Ishak, jer većina kasnijih učenjaka kao referencu uzimaju njega. Ibn Ishak je rekao da se Poslanik s.a.v.s. rodio tog datuma i niko više nije postavljao pitanje vjerodostojnosti. Sira Ibn Ishaka jeste dobra, ali nije jedina i njegova informacija o datumu rođenja Muhammeda s.a.v.s., nema lanac prenosilaca da bi je uzimali kao tačnu.
Drugi razlog zašto je taj datum popularan, jeste kontraverzna priča u kojoj je prvi put Poslanikov s.a.v.s. rođendan slavljen kao javni praznik, mevlud.
Vlasti su odlučile da će to biti 12. rebui-l-evvel. I datum i praznik i običaji su se kao požar proširili cijelim carstvom.
Prvi pisani podaci o proslavi mevluda vežu se za 517. godinu po hidžri, što znači da koncept mevluda do tada nije postojao. Proslavljanje rođendana nije nešto što je bilo u običajima islama ili Arapa. Ako uzmemo, ni naši preci nisu znali svoje datume rođenja, niti su im oni bili važni, te stvari se nisu pisale. Proslava rođendana je dio zapadne civilizacije. Prvi koji su proslavljali mevlud bili su Fatimije iz Egipta. Fatimije su grupa koja ne pripada sunetskom islamu, bili su ekstremno šijska dinastija. Potomci su Aga Hana, današnje Ismailije. Godinama su vladali Egiptom i uveli su oko 30-40 proslava. Pored raznih praznika kao što je, 10. muharrem, rođenje imama, slavili su i rođenje Muhammeda s.a.v.s.
To je bila politička odluka, koja je odgovarala vladajućima da okupljaju narod, radi slavlja, trgovine, propagande…
150 godina kasnije, neki od sunijskih vladara uzeli su to kao dobru ideju, pa su i oni uveli proslavu rođenja Muhammeda s.a.v.s.
Prvo se to dogodilo u Mosulu u Iraku, oko 617. godine po hidžri. 12. rebiu-l-evvel postao je vrlo raskošan festival. Guverneri su se počeli natjecati ko će pripremiti bolju i veću proslavu. Besplatnu hranu, poklone…, ubrzo je postao nacionalni praznik. Sve je to bilo iz političkih razloga, kao što se današnji lideri takmiče pred izbore. 660. godine taj datum i takva proslava se proširila na cijelo sunijsko područje. Neki učenjaci se s time nisu slagali, neki su postavljali uvjete pod kojima se može slaviti… Međutim, običaj se širio kao poplava i nije ga bilo moguće zaustaviti.
Taj datum, nakon svega, zaživio je u narodu, iako nije dokazanao da je tačan.
O rođenju Muhammeda s.a.v.s. postoji puno legendi, ali samo jedna ima dokaz. Ako stvarno želimo slaviti rođenje Muhammeda s.a.v.s. trebamo to raditi na način kako je to on s.a.v.s. radio, postiti ponedjeljak. Prava ljubav se ne iskazuje jednom godišnje, ona se mora potvrđivati kontinuirano.
Mi ne trebamo lagati da bi veličali Poslanika s.a.v.s., Allah ga je uzdigao dovoljno.
Ono što je zanimljivo, ranije knjige o islamu imaju malo informacija, a one koje su napisane poslije, puno više. Zapitamo se odakle su došle te informacije? Ibn Ishak je prva knjiga o životu Poslanika s.a.v.s. i on kaže:
,,Ja sam napisao sve što sam sakupio u jednu knjigu“, a onda imamo 700 godina kasnije knjigu pet puta deblju od Ibn Ishakove.
Postoje priče npr. da je Poslanik s.a.v.s. rođen obrezan. Kada se rodio da je odmah pao na sedždu. Kada se rodio, podigao je svoj kažiprst prema nebu i izgovorio šehadet. Sve ovo nam ne treba, jer se na osnovu toga s našom vjerom ismijavaju. Ibn Ishak nije spomenuo nijednu od ovih stvari.
Postoji samo jedan vjerodostojan hadis koji spominje rođenje Poslanika s.a.v.s. U Musnedu Ahmeda ibn Hambela, Poslanik s.a.v.s. kaže:
„Kada me je mati nosila, vidjela je svjetlost koja je izvirala iz nje i obasjala palače u gradu Busri u Šamu.“
Učenjaci su pokušali dokučiti značenje hadisa, zašto Šam?
Zato što je Šam, po našem vjerovanju, blagoslovljena zemlja. Allah u Kur'anu kaže:
„Hvaljen neka je Onaj koji je u jednom času noći preveo Svoga roba iz Hrama časnog u Hram daleki, čiju smo okolinu blagoslovili.”
Skoro svi poslanici su vezani za taj dio Zemlje.
Poslanik .a.v.s. je predvidio da će u Šamu uvijek biti nosioci islama. Šam je prva oblast koja je osvojena poslije osvajanja i ujedinjavanja Arabije, a Busra je, vjerovatno, prvi grad.
Ono u što vjerujemo jeste da će Isa a.s. sići u Šamu, ne u Meku ili Medinu.
Postoji još legendi koje govore o rođenju Poslanika s.a.v.s., koje nisu zabilježene u historiji, kao što je, da su palače kraljeva pale.
Postoji priča koju spominje dosta učenjaka da su rođenjem Poslanika s.a.v.s. džini prestali ulaziti na veće nebo.
Džinima je bilo dozvoljeno da ulaze na veće nebo i slušaju razgovore meleka, Allah to potvrđuje u suri Džinn.
„I sjedili smo okolo njega po busijama da bismo što čuli, ali će onaj, ko sada prisluškuje, na zvijezdu padalicu koja vreba naići.“
Ono što učenjaci tvrde je da su rođenjem Muhammeda s.a.v.s. nebeska vrata zatvorena, ali ispravno mišljenje je da se to dogodilo kada je postao Poslanik, silaskom Objave, to je jasno navedeno u hadisu.
Ibn ishak spominje da je Poslanik s.a.v.s. obrezan kada je imao 7 dana, da ga je obrezao njegov djed Abdul-Muttalib i da je napravio veselje. Ova činjenica potvrđuje da knjige napisane 700 godina kasnije, u kojima piše da se rodio obrezan, nisu tačne.
Odabrao mu je ime Muhammed, koje je bilo jedinstveno i neobično ime, niko u Meki nije se tako zvao.
Upitali suAbdul-Muttaliba:
„Zašto si mu dao takvo ime, zašto mu nisi dao ime nekog od predaka?“
Odgovorio je:
„Želim da bude hvaljen od ljudi na Zemlji i na nebu“, što je u suštini značenje imena Muhammed.
Neki učenjaci tvrde da je to bilo nepoznato ime za Arape. Drugi tvrde da je bilo poznato, ali nije bilo često. Drugo mišljenje izgleda pouzdanije, jer postoje ljudi čije reference koristimo, kojima je bilo ime Muhammed.
Kada je Poslanik s.a.v.s. rođen, vijest se proširila među Kurejšijama.
Ebu Lehebu, amidža Poslanika s.a.v.s., koji je kasnije postao neprijatelj islama, tu vijest donijela je djevojčica Suvejba, koja je bila robinja. Zbog te radosne vijesti koju mu je saopćila, Ebu Leheb ju je oslobodio ropstva.
Postoji hadis, u Musned imam Ahmed, da je Abas r.a. vidio Ebu Leheba poslije njegove smrti u snu, da je u džehennemu kažnjen najžešćom kaznom.
Abas ga je upitao:
„Zar ti tvoja rodbinska veza sa Poslanikom s.a.v.s. nije pomogla?“
Odgovorio je:
„Ne, osim jedne stvari koju sam učinio. Kada je lijepa vijest stigla do mene da se rodio, oslobodio sam ropstva Suvejbu i zbog toga mi je dozvoljeno par kapi vode.“
